NVO i medicinski otpad je projekat koji je podržan od strane Evropske unije u Bosni i Hercegovini a u okviru predpristupne pomoći IPA 2008 Okoliš i prirodni resursi. Projekat implementira Društvo za istraživanje i razvoj Tuzla u partnerstvu sa IPAK Institutom Velenje. Projekat se realizira u periodu od 01.01. 2011 do 31.12. 2012 na području Tuzlanskog kantona. Sve aktivnosti se realizuju u saradanji sa NVO koje se bave pitanjima zaštite okoliša, javnim zdravstvenim i obrazovnim institucijama, državnim institucijama, javnim komunalnim preduzećima i preduzećima koja se bave zbrinjavanjem medicinskog otpada.
Cilj projekta je jačanje uloge nevladinih organizacija u implementaciji EU standarda u upravljanju medicinskim otpadom u Tuzlanskom Kantonu. Adekvatno zbrinjavanje medicinskog otpada nije samo problem BIH nego cijelog svijeta. Projektne aktivnosti pored doprinosa rješenju problema medicinskog otpada, treba da daju podsticaj i ukažu na nove mogućnosti angažiranja nevladinih udruga, da dovedu do otvaranja novih radnih mjesta, te u prvom redu da dovedu do poboljšanja zdravlja stanovništva na našem području.
Problem adekvatnog zbrinjavanja medicinskog otpada nije samo karakterističan za BIH nego je prisutan u cijelom svijetu. Nesigurno i neadekvatno skladištenje medicinskih otpadaka ugrožava zdravlje stanovništva. Kao primjer se mogu uzeti kontaminirane igle i šprice. One predstavljaju posebnu prijetnju – njihovo ponovno korištenje može prouzročiti velike probleme.
WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) procjenjuje da su u 2000-oj godini kontaminirane šprice prouzročile: 21 milijun novih slučajeva virusne infekcije hepatitisa B (32% svih novih infekcija); 2 milijuna novih slučajeva virusne infekcije hepatitisa C (40% svih novih infekcija), i najmanje 260.000 novih slučajeva HIV infekcije (5% svih novih infekcija).
Medicinski otpad je također potencijalni izvor štetnih mikroorganizama kojima se mogu zaraziti pacijenti u bolnicama, zdravstveni radnici, kao i stanovništvo koje dođe u kontakt sa ovim otpadom. Pored toga postoji i potencijalna mogućnost zaraze širenjem,ponekad veoma otpornih, mikroorganizama iz zdravstvenih ustanova u okoliš.
Medicinski otpad (posebno odbačeni materijali i upotrijebljeni proizvodi) također mogu uzrokovati ozljede kao što su opekline, mogu izazvati trovanja, te dovesti do zagađenja, bilo bacanjem farmaceutskih proizvoda, osobito antibiotika i citotoksičnih lijekova, kroz otpadne vode, te toksičnih elemenata ili spojeva kao što je živa ili dioksini. Pored toga medicinski otpad iz bolnica može sadržavati otpad određenog nivoa radiaktivnosti koji predstavlja poseban problem
Koliko je ovaj problem prisutan danas u svijetu pokazuju podaci WHO u kojima su izneseni njihovi rezultati istraživanja koje provode u 22 zemlje u razvoju. Prema tim podacima za 2002 godinu udio zdravstvenih objekata u ovim zemljama koji ne koriste odgovarajuće metode zbrinjavanja medicinskog otpada kreće od 18 do 64%.
RJEŠENJA
• Aktivnije djelovanje lokalnih nevladinih organizacija kroz suradnju, monitoring te praćenje provođenja zakona i učestvovanje u procesima odlučivanja u vezi rukovanja medicinskim otpadom;
• Podizanje razine svijesti i educiranje ključnih stranaka kao što su zdravstvene ustanove, vlade i nevladine organizacije, o potencijalnim rizicima povezanim s medicinskim otpadom, prijenosom sigurne i dobre prakse iz EU koja je vezana za ovu oblast;
• Poboljšanje upravljanja medicinskim otpadom kroz primjenu sigurnih i ekološki prihvatljivih opcija upravljanja, dobre prakse i najboljih raspoloživih tehnologija (BAT) kao i pozitivnih iskustava iz EU;
• Podizanje kolektivne svijesti o potrebi i prednostima pravilnog zbrinjavanja medicinskog otpada, kao i suradnje koja je potrebna između javnosti i nevladinih organizacija te medicinskih ustanova za razvoj sustava odgovarajućeg upravljanja medicinskim otpadom.